Pozivamo vas na Logitelligence - 23.05.2024.  •  Pridružite nam se u Zagrebu na regionalnoj logističkoj konferenciji. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu prijavu jer je broj mjesta ograničen! Više informacija o konferenciji i o tome kako se prijaviti saznajte ovdje.
   
Choose languageLanguage
Blog

Metode upravljanja zalihama

Metode upravljanja zalihama

Upravljanje zalihama ima veliku važnost za poduzeća jer im omogućuje smanjenje prevelikih zaliha, što rezultira prekomjernim troškovima povezanima sa skladištenjem i držanjem zaliha. Također sprječava nedostatak zaliha, što može dovesti do gubitka prodaje i nezadovoljstva kupaca.

Stoga proces upravljanja zalihama pomaže poduzećima osigurati učinkovito upravljanje razinama zaliha, naručivanje, kontrolu, praćenje i optimizaciju proizvoda ili sirovina. Osim toga, omogućuje tvrtkama ažuriranje zaliha u stvarnom vremenu, automatizira brojne zadatke kod upravljanja zalihama i pomaže u smanjenju troškova i poboljšanju zadovoljstva kupaca.

Što je sustav upravljanja zalihama?

Sustav za upravljanje zalihama je softversko riješenje ili skup alata koji se koriste za kontroliranje i nadzor nad zalihama robe unutar organizacije. To se odnosi na upravljanje narudžbama, prodajom i isporukama te omogućavanje poduzećima da donose informirane odluke o razinama zaliha, proizvodnji i naručivanju. Osnovni cilj ovog sustava je osigurati da organizacija ima dovoljno zaliha da zadovolji potrebe svojih kupaca, minimizira troškove vezane uz skladištenje i rukovanje zalihama te optimizira efikasnost poslovanja.

Sustavi za upravljanje zalihama pomažu tvrtkama da prate razine zaliha i održavaju optimalnu ravnotežu između ponude i potražnje.

Metode upravljanja zalihama

Odabir prave metode upravljanja zalihama ovisi o vrsti zaliha i potrebama tvrtke. Objasnit ćemo svaku metodu, njezine prednosti i nedostatke te navesti kada ju koristiti.

1. Praćenje bar koda

Svakom proizvodu dodaje se bar kod, putem kojeg se mogu očitati podaci kao što su dobavljač, dimenzije i težina proizvoda. Putem crtičnog koda mogu se pratiti i promjenjivi podaci kao što su količine proizvoda na zalihama.

Bar kodove za upravljanje zalihama koriste sva velika maloprodajna poduzeća. Prilikom skeniranja crtičnog koda učitavaju se informacije o prodaji i razini zaliha, koje pomažu kod donošenja odluke o nabavi.

2. Radiofrekvencijska identifikacija

Praćenje zaliha pomoću RFID tehnologije omogućuje automatizirano i precizno praćenje inventara u stvarnom vremenu. Svaki proizvod koji ima RFID oznaku može biti jedinstveno identificiran putem svog jedinstvenog identifikatora (UID). Putem jedinstvenog serijskog broja se mogu saznati detaljni podaci o proizvodu, kao što je trenutačna lokacija predmeta, vrijeme kada je posljednji put viđen, kao i druge informacije pohranjene na oznaci.

Sustav upravljanja zalihama koji koristi RFID može olakšati praćenje zaliha u stvarnom vremenu i optimizirati proces upravljanja zalihama. Tvrtke koje imaju velik koeficijent obrtaja zaliha često koriste RFID tehnologiju za praćenje zaliha jer im je važno imati ažurirane informacije o dostupnoj robi i njihovoj lokaciji.

3. JIT – „Just in time“

Upravljanje zalihama točno na vrijeme ili JIT (Just-in-Time) je strategija koja se koristi u poslovnom okruženju kako bi se minimizirale zalihe i smanjili troškovi povezani s njima. Umjesto da se drže velike količine zaliha, JIT osigurava da su potrebni materijali dostupni samo onda kada su stvarno potrebni za proizvodnju ili isporuku proizvoda. Stoga se ovaj sustav oslanja na dobavljače i brzu isporuku robe prema potrebi.

Glavni cilj JIT sustava je eliminirati gubitke povezane s prekomjernim zalihama, kao što su troškovi skladištenja i osiguranja robe. Međutim može predstavljati rizik ukoliko se potražnja dobro ne predvidi i zalihe se ne mogu brzo nabaviti. Idealan je za tvrtke s velikim brojem narudžbi ili tvrtke koje zahtijevaju kontinuiranu opskrbu sirovinama.

Prednosti JIT sustava uključuju minimiziranje troškova skladištenja, smanjenje količine prostora potrebnog za skladištenje zaliha te smanjeni rizik od prevelikih ili premalih zaliha. Dok su s druge strane nedostaci, potrebna visoka razina koordinacije sa dobavljačima, jer bilo kakvo kašnjenje ili nedostatak sirovina mogu imati značajan utjecaj na proizvodnju.

4. ABC analiza

ABC analiza upravljanja zalihama je tehnika koja se koristi za klasificiranje stavki zaliha prema njihovom značaju i vrijednosti. Zalihe su odvojene u skupine A, B ili C gdje su rangirane prema podacima o potražnji, troškovima i riziku. Kategorizacija zaliha omogućuje shvaćanje koji su proizvodi ili usluge najvažniji za financijski uspjeh tvrtke.

Kategorija A predstavlja relativno mali broj stavki zaliha, ali s najvišom vrijednošću. Obično se radi o najvažnijim i najskupljim stavkama. Zatim je sljedeća po važnosti kategorija B, a namjanje značajna je kategorija C.

ABC analiza omogućuje optimizaciju zaliha identificiranjem proizvoda koji su traženi, pomaže identificirati kritične stavke koje mogu imati najveći utjecaj na poslovanje i omogućuje donošenje informiranih odluka o naručivanju, skladištenju i planiranju zaliha.

5. Dropshipping

Dropshipping je poslovni model u kojem maloprodajno poduzeće prodaje proizvode, ali ne drži ih na zalihi. Umjesto toga, kada poduzeće primi narudžbu od kupca, ona se prosljeđuje dobavljaču ili proizvođaču koji izravno isporučuje proizvod kupcu. Na taj način, poduzeće ne mora brinuti o skladištenju, upravljanju zalihama ili isporuci proizvoda.

Prednosti dropshippinga su te što nema potrebe za skladištenjem, niski su početni troškovi, širok asortiman proizvoda te jednostavno upravljanje zalihama. Nedostaci su manja kontrola nad isporukom, nedostatak kontrole nad kvalitetom proizvoda te potencijalno manje marže.

6. Cross-Docking

Cross-docking je logistički postupak u kojem se roba prima, sortira i odmah preusmjerava na drugo vozilo s minimalnim vremenom skladištenja ili isporučuje kupcima bez skladištenja. Ova metoda omogućava brzo i učinkovito prebacivanje robe iz jednog transportnog sredstva na drugo, minimizirajući ili eliminirajući potrebu za skladištenjem. Samim time smanjuju se troškovi rukovanja robom, skraćuje se vrijeme isporuke i poboljšava se ukupna učinkovitost u lancu opskrbe.

Ova metoda se najčešće koristi kada postoji visoka potražnja za proizvodima koji su već prethodno zapakirani i označeni za dostavu. Posebno je korisna za dostavu brzo obrtajnih proizvoda u industriji maloprodaje, prehrambenoj industriji i distribucijskim centrima. Cross-docking je koristan za tvrtke s velikim volumenom robe koja ulazi i izlazi iz njihovih objekata, poput velikih maloprodajnih lanaca ili e-trgovina.

Prednosti cross-dockinga uključuju smanjenje troškova skladištenja, smanjenje vremena dostave i povećanje učinkovitosti lanca opskrbe. S druge strane neki od nedostataka su ovisnost o pouzdanoj transportnoj mreži, potreba za dobro usklađenim dobavljačima i povećani rizik od pogrešaka. Budući da cross-docking uključuje višestruke prijenose i rukovanje robom, postoji povećani rizik od oštećenja proizvoda, pogrešno označenih pošiljki i ostalih grešaka.

Važno je napomenuti da su mnogi od ovih nedostataka povezani s izazovima u planiranju, koordinaciji i suradnji unutar logističkog lanca. Ako se ovi aspekti pravilno upravljaju, nedostaci cross-dockinga mogu se minimizirati ili čak eliminirati.

7. Skupna pošiljka

Skupna pošiljka je način dostave u kojem se više manjih pošiljki kombinira zajedno u jednu veću pošiljku radi učinkovitijeg prijevoza i smanjenja troškova. Velike količine robe prevoze se u jednoj pošiljci korištenjem specijalizirane opreme kao što su cisterne, vagoni ili kontejneri. Ova vrsta upravljanja zalihama koristi se za smanjenje troškova transporta, minimiziranje rukovanja robom i poboljšanje učinkovitosti u opskrbnom lancu.

Skupne pošiljke obično se primjenjuju kada su vrste zaliha slične i ne zahtijevaju dodatno pakiranje ili obradu prije isporuke. Najčešće se koristi u poljoprivredi, rudarstvu, kemijskoj proizvodnji i rafiniranju nafte, gdje se velike količine sirovina ili gotovih proizvoda moraju transportirati na velike udaljenosti.

Ovu metodu najčešće koriste velike tvrtke koje zahtijevaju velike količine sirovina ili velike količine gotovih proizvoda. Glavna prednost skupne pošiljke je ušteda u troškovima dostave. Kombiniranjem više manjih pošiljki u jednu veću, optimizira se iskorištenost prostora u vozilu, što dovodi do smanjenja broja vožnji i efikasnijeg korištenja resursa. To može dovesti do nižih troškova prijevoza, posebno za manje pošiljke koje inače ne bi iskoristile pun kapacitet vozila. Nedostaci upravljanja zalihama skupne pošiljke uključuju veće početne troškove, ograničenu fleksibilnost, duže vrijeme dostave u usporedbi s izravnom dostavom i veći rizik od oštećenja proizvoda tijekom procesa konsolidacije i razdvajanja pošiljki.

8. Sustav stalnog inventara

Sustav trajnog inventara je metoda upravljanja zalihama koja omogućuje kontinuirano praćenje razine zaliha u stvarnom vremenu. Ovaj sustav koristi tehnologiju, poput računalnih programa i automatskih sustava, kako bi se omogućilo ažuriranje brojanja zaliha i praćenje promjena u inventaru tijekom prodajnih transakcija. Recimo, ako trgovina koristi sustav prodaje na blagajni (POS), svaki put kada se neki proizvod proda, sustav će automatski smanjiti broj tog proizvoda na zalihi. Stoga je trajni sustav zaliha idealan za tvrtke s velikom količinom robe ili brzo obrtajnim proizvodima, jer im omogućuje trenutačni uvid u stanje zaliha i brzu reakciju na promjene u potražnji. Kao i za poduzeća koja prodaju proizvode s ograničenim rokom trajanja, jer omogućuje praćenje datuma isteka roka proizvoda i samim time smanjuje rizik od gubitka na zalihama.

S druge strane, sustav stalnog inventara može zahtijevati znatne početne troškove za implementaciju i održavanje. Također, možda nije praktičan za manja poduzeća s niskim volumenom prodaje ili ograničenim financijskim sredstvima, jer zahtijeva ulaganje u potrebnu infrastrukturu i tehnologiju.

Velike maloprodajne tvrtke poput Walmarta i Amazona koriste metodu stalnog upravljanja inventarom za kontrolu zaliha.

9. Sustav periodičnog inventara

Sustav periodičnog inventara uključuje fizičko prebrojavanje i ažuriranje zaliha samo u određenim vremenskim intervalima, obično na kraju svakog obračunskog razdoblja. U ovom sustavu, zalihe se ne prate u stvarnom vremenu, već se samo periodično izvršava prebrojavanje i bilježenje stanja zaliha. Ovaj sustav odgovara manjim poduzećima s nižim volumenom prodaje ili tvrtkama s ograničenim brojem proizvoda.

Prednosti sustava periodičnog inventara su jednostavnost i niski troškovi održavanja. Međutim, može biti spor, radno intenzivan i može rezultirati većim brojem netočnosti u usporedbi sa sustavom stalnog inventara koji prati zalihe u stvarnom vremenu.

10. Sustav planiranja potreba za materijalima

Sustav planiranja potreba za materijalima (Material Requirements Planning - MRP) je sustav koji se koristi za upravljanje proizvodnim procesima u tvrtkama. Glavni zadatak mu je izračunavanje potrebnih materijala za proizvodnju određenog broja proizvoda. Ova vrsta upravljanja zalihama prikladna je za tvrtke s kompleksnim proizvodnim procesima.

MRP sustav funkcionira na temelju unaprijed postavljenih parametara kao što su planirana proizvodnja, trenutne zalihe, rokovi isporuke, vrijeme proizvodnje, nabavni rokovi i drugi relevantni podaci. Na temelju tih podataka pomaže djelatnicima da razumiju sve korake tijekom proizvodnje proizvoda i koliko vremena svaki korak zahtijeva kako bi se spriječila kašnjenja u proizvodnom ciklusu i povećao ukupan proizvodni rezultat.

Stoga prednosti MRP sustava uključuju poboljšanu učinkovitost proizvodnje, smanjenje zaliha, ispunjavanje narudžbi na vrijeme te bolje upravljanje cjelokupnim proizvodnim procesom. Osim toga, integriran je u cijelo poslovanje kako bi zamijenio ručne procese. Međutim, implementacija softvera za upravljanje zalihama putem MRP-a može biti skupa, nije jednako sposoban kao sustav planiranja resursa poduzeća (Enterprise Resource Planning - ERP) te ima ograničenu fleksibilnost u proizvodnom procesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 


>